Acer D6405 Bedienungsanleitung

Stöbern Sie online oder laden Sie Bedienungsanleitung nach PC / Workstation Barebones Acer D6405 herunter. ŠUMARSKI LIST 1 Benutzerhandbuch

  • Herunterladen
  • Zu meinen Handbüchern hinzufügen
  • Drucken

Inhaltsverzeichnis

Seite 2 - ŠUMARSKI LIST

uzimati o njima svoje stavove, uključivati se u rasprave na terenu te će svojim aktivnostima utjecati da se Zakon provede na najadekvatniji i naj-svrs

Seite 3

ŠUMARSTVO God. XXXV br. 5—6. i god. XXXVI br. 2. 1. Broj 5—6. XXXV. godišta (u 1982. god.) ŠUMARSTVA posvećen je, kako se naglašava u Reći Uredništva,

Seite 4

u vezi prevođenja niskih i degradiranih šuma u viši uzgojni oblik. Osnovna je postavka autora, da »je pri melioraciji degradiranih šuma, kao i pri pod

Seite 5

Svetislav Vladisavljević: Dra-gutin Kralovec — Josipović i Nenad S i m i ć : Pančićeva nagodba sa POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO Godište XXIX, br. 2. Titog

Seite 6

IN MEMORIAM ADOLF ŠERBETIĆ, dipl. inž. šum. Životni put Adolfa Šerbetića započeo je u Rogatici (Bosna) 11. XI 1895. godi-ne u obitelji obrtnika — pušk

Seite 7

u rješavanju pojedinih projektnih ili or-ganizacionih problema. Za svoju struč-nost Adolf Šerbetić dobiva status priz-natog stručnjaka i priznanje od

Seite 8

ANTUN KAMERER dipl. ing. šum. i dipl. ing. agr. Dana 19. rujna 1983. godine, nakon iz-nenadne i kratke bolesti preminuo je u Vinkovcima, u 58. godini

Seite 9

ni karakter, drugarstvo te otvorenost, bez obzira na sredinu u kojoj bi je ispolja-vao. Bio je uz to poznat po skromnosti i privrženosti svojoj obitel

Seite 10

Dendrometrija, uređivanje šuma, rast i prirast šumskog drveća, šumarska fotogrametrija: prof, dr Ankica Pranjić; Iskorišćivanje šuma, šumske prometnic

Seite 11 - Sum. list CVIII (1984), 9

TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE ŠUMARSTVA NAZIV OBRASCA Oznaka — bn7» A) Štampano u arcima Privredna (kontrola) knjiga — pojedinačni arci: 1 — bilanca

Seite 12

UDK 630-45:595.7.001 (Psyllopsis fraxini) Sum. list CVIII (1984), 9 JASENOVA LISNA BUHA (Psyllopsis fraxini L.) Ivan MIKLOŠ* SAŽETAK. Autor daje krata

Seite 13

-KORSAKOV (1951) u priručniku o oštećenjima šumskih i dekorativnih vrsta drveća i grmlja evropskog dijela Sovjetskog Saveza. POLOŽAJ U SISTEMATICI I G

Seite 14 - (Orig.)

10 članaka. Facetirane su oči crvenosmeđe, velike i izbočene, a uz njih se nalaze bjelkaste ocele. Usni je ustroj kao i u drugih Homoptera podešen za

Seite 15

SI. 2. Jasenova lisna buha. Razni stupnjevi oštećenja jasenovih listića od Učinaka. (Orig.) 12

Seite 16

vrijeme neposredno prethodi onoj populaciji Učinaka, koja čini najveće štete, pa tako utvrđena brojnost populacije ima i najveću prognostičku vri-jedn

Seite 17

vladava u nizinskim hrastovim šumama Hrvatske. Napada stabla svih sta-rosti, ali izrazite štete čini na mlađim biljkama u prirodnom i umjetno po-dignu

Seite 18

stojinama može gotovo zanemariti. No, stupanj njegove štetnosti valja ocjenjivati u sklopu problema s ostalim štetnicima jasena i sadašnjim zdravstven

Seite 19

Zajednica fakulteta i instituta šumarstva i prerade drveta Jugoslavije, Sekcija za organizaciju i ekonomiku organizira JUGOSLAVENSKO SAVJETOVANJE o te

Seite 20

UDK 598.2:591.5.001 (497.13) Šum. list CVIII (1984), 17 STARI HRASTOVI LUŽNJACI, QUERCUS ROBUR L, KAO EKOLOŠKE NIŠE ZA PREDSTAVNIKE ORNITOFAUNE NA UŽ

Seite 21

UDC 630* (05:) »54—02« (061.2) YU ISSN 0373-1332 ŠUMARSKI LIST Znanstveno-stručno i društveno glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne i

Seite 22

od najviše prema nižem. Hrast je veoma snažno napadnut ljepkom, Lo-ranthus europaeus Jacqu., što je za daljnji rast i prosperitet otežavajuća okolnost

Seite 23

na. Habitus hrasta pokazuje teške lomove (fotografija), sržne grane iznad središta polomljene su do sadašnje visine od 1 do 1/2 m. U proljeće o. g. pr

Seite 24

ODNOS PTICA PREMA HRASTOVIMA Zbog procesa ekoloških promjena i sve dubljih antropogenih zahvata nije jednostavno valorizirati ova tri stara hrasta. Za

Seite 25 - Milan DRNDFXIC

U sadašnjem trenutku broj gnjezdarica na sva tri hrasta iznosi 10 u 7 vrsta s jačom frekvencijom vrste Sturnus vulgaris i Coloeus monedula. Broj vrsta

Seite 26

Lakušić, R. (1980): Ekologija biljaka, I dio — Idioekologija. I izdanje. Izda-vačko-štamparska radna organizacija »Minerva«, OOUR Štamparska delat-nos

Seite 27

UDK 630*95 (093) Sum. list CVIII (1984), 23 GOSPODARSKA JEDINICA VIROVITIČKA BILO GORA U RAZDOBLJU OD 1951. DO 1981. GODINE Milan DRNDFXIC SAŽETAK. Au

Seite 29

Ovom prilikom ne mogu mimoići riječi našeg poznatog profesora ure-đivanja šuma dra Đuru Nenadića, koji nas je upozorio da prvu knjigu za uređivanje šu

Seite 30

Glavno čvorište, kako saobraćaja tako i trgovine, je grad Virovitica. To je kulturno i ostalo sjedište toga dijela srednje Podravine sa 14.117 sta-nov

Seite 31

munikacijama povezane su poprečnim javnim i asfaltiranim cestama i šum-skim putevima: 1. cesta Virovitica — Grubišno polje 2. cesta Virovitica — Jasen

Seite 32

liDC 630* (05:) »54—02« (061.2) YU ISSN 0373-1332 ŠUMARSKI LIST Journal of the Union of Forestry Societies of Croatia — Organe de l'Union de Sooi

Seite 33

b) za pilanske trupce DIP-u »TVIN« u Virovitici, za pilanu i kaluparu, između 5 i 30 km; c) za ostalo tehničko drvo ovisno o kupcima; d) za celulozno

Seite 34

Tehničko drvo biti će sigurna alimentaciona sirovina za drvnu industri-ju i druge korisnike, a iz ovršina stabala i lošija drvna masa biti će ogri-jev

Seite 35

Fitocenoze Na temelju djelomičnih terenskih istraživanja, što ih je proveo Šu-marski institut Jastrebarsko, u ovoj gospodarskoj jedinici nalaze se sli

Seite 36

7. Sastojine četinjača (bora, borovca, duglazije, jele, smreke i ariša), kojih se površina povećala introdukcijom od unazad 20 godina. Uređajni razred

Seite 37

da sc za svaku vrst posebno iskaže i drvna masa, a ne i površina koju ona »zauzima«, jer istu površinu u mješovitim sastojinama zauzimaju dvije, pa i

Seite 38 - 50 150

Tabl. 2 Godina 1951. 1961. 1971. 1981. Obraslo 6590,51 6565,74 6583,23 6602,31 Neobraslo 107,62 137,78 42,50 204,44 Poljoprivredno Neplodno 290,30 289

Seite 39 - -I'

1. Za vrijeme od 40 godina, uz gotovo istu šumsku površinu, drvni fond stalno se povećavao i povećao za preko dva puta (od 122 m:i 1961. na 252 m&apos

Seite 40

do do do do 16-25-18-1--25,;7» -20% -22% - 3% IV» 2°/» 2°/o lipe i graba (u malom porastu), te pada bukve. Znači, da su u toj jedinici žilave i snošl

Seite 41

Öd ostalih vrsti drveća ima nešto javora, bilo je i jasena kao i brijesta, te breze. Ima i unešenih topola kao i drvoreda, dok je joha dosta uz po-tok

Seite 42

3000-?"-7J 1000-čist. wm STANJE 1951 aod. Za sječu u 1 periodu. LI U U u u u II draž. 72.52 ha 111 -ii- 6.80-1-IV -v- 225.12-*-V -u- 298.96-*-VI

Seite 43 - 2. proizyodrrja u dmarima

SKUPŠTINA SAVEZA IT ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE održat će se 26. travnja o. g. u Zagrebu. Poziv i dnevni red prema odredbama Statuta Saveza

Seite 44 - *T \q rs

Ovi podaci ujedno i potvrđuju da su taksacioni radovi u sva četiri slu-čaja međusobno dobro izvedeni, jer su dali i očekivane rezultate. 3. pomicanje

Seite 45

šine odgovarajućih uređajnih razreda, koje po svojim ophodnjama propi-suju oplodnu ili koju drugu sječu i poslije čega le sastojine postaju bra-njevin

Seite 46

Kretanje prirasta u navedenom razdoblju bilo je: God. 1951. na obras. šum. površ. 6590,51 ha god. teč prir. 29.134 m?> ili 4,4 m3 po ha God. 1961.

Seite 47 - 3,6 • ' v

a sve je uredno evidentirano u kontrolne knjige sječa te privredne karte sječa sa naznakom godine i načina sječe. 3. Uspoređujući veličine prirasta i

Seite 48

•8 H i 1 3 I ä a I I cpEdjo 3ZOjn[3D BAafuSo •đafo •uqaj 0 > u •o 0 ^ >u >(H c J3 u •T— "u c/5 3 rt rt « rt IH 5fl 0 c 3 0 s •a- ON Tj&q

Seite 49

starosti do pred pripravni sijek. Etatna čišćenja vrše se u sastojinama I dobnog razreda, ali starosti 11—20 godina, dok se sječe u sastojina staro-st

Seite 50

840.521 29.134 = 29.134 — 8.465 = 20.669 m* 100 2) Po formuli dr. prof. K I e p c a : 3,6 1 Ew = x V za glavni prihod u 3 opet ako uvrstimo imamo 3,6

Seite 51

3,6 = x 154.232 = 3,6 x 1.542 = 5.551 m' gl. pr. 100 Etat prethodnoga pi 3 1 Ep = Vm x —, x •= 1,061.671 x x 100 q 100 q ako je q = 2 1 31.851 =

Seite 52

ako je q = 2 pi 3 1 Ep = Vm x x = 1,345.240 x x 100 q 100 q 1 40.356 = 13.452 x 3 x = = 20.178 ma ili svega etat 23.648 m» q q 3)Po Mantel-Massenu 2v

Seite 53 - ,ej= St

4) Po Hundeshagenu Vw 1,687,208 Ew = 100 x 2 = x 2 = 16.872 x 2 = 33.744 m« 100 Šumskokulturni radovi Sječine se pomlađuju prirodnim načinom i vještač

Seite 54

GODINA PROVOĐENJA ZAKONA O ŠUMAMA /. UVOD Stručnoj i široj javnosti je poznato da su diskusije o potrebi izmjena i dopuna Zakona o šumama, donesenoga

Seite 55 - Ö ha m3 ha m« ha m* ha m*

okolnih naselja. Brojna stoka i svinje seljaka imala je u šumi pašu i žiro-vinu, pa je dio sastojina uzgajan kao srednja šuma. Od sporednih užitaka ko

Seite 56

Opširnije o lovstvu imademo prikaz u zborniku »Sto godina šumar-stva Bilogorsko-podravske regije« (str. 251—268) od prof. dr. Drage Andra-š i ć a. SI.

Seite 57

X> 0! H I 3 a E C v E t o 2 > "E £ £ I 'C o I 03 G « C a 3 3 -a O •a a , o fee O V c 5 u o ~ w o 3§ 81 U CS • Cl G 3 2fo usi m i u 3 C

Seite 58 - •Chromos - premazi« Zagreb

in^ <-H -rf ro (N <N rfOvoO O 10 "5f r- <—i *-- ro rs \0 I** ON r^ CN 0(N 00 ^O LO LO CN) O * CO IO LO Ol CO CO <— r~ONr-.eN LOCN •*

Seite 59

Pregled dobnih razreda po vrstama i godinama Tabl. 13. Dobni razredi 1 1—20 g. II 21—40 g. III 41—60 g. IV 61—80 g. ha ms ha ms ha m-i ha m» 195 196 1

Seite 60

Tabl. 13 Dobni razredi •5 ^-veta V 81—100 g. VI 101—120 g. VII 121 g. UKUPNO Ö ha m3 ha m« ha m* ha m* 1951 196 1971 198 1951 196 197] 1981 1951 196 1

Seite 61

Samoupravna radnička kontrola propisana je u čl. 551. Organi samo-upravljanja, su radnički savjeti i Poslovni organi. Zatim su propisane razne Komisij

Seite 62

LITERATURA B o r o š i ć, J.: Šematizam. Drndelić, M.: Uređivanje šuma na području bjelovarske šumsko-privredne oblasti. Šumarski list, 1959. Drndelić

Seite 63 - I OKO NAS

IDEJE I PRIJEDLOZI PRIMJENA SUPERLAKIH AVIONA ZA OTKRIVANJE ŠUMSKIH POŽARA Nikola Mrvoš Čitavu djelatnost oko šumskih požara mogli bismo podijeliti na

Seite 64

početne investicije, dugotrajno školovanje pilota, gorivo, uklapanje u regionalni zračni saobraćaj, buka i ostalo. Zanemarujući neke od ovih teškoća (

Seite 65

okviru šumskogospodarskih organizacija, kao i neka druga pitanja vezana za unapređenje društveno-ekonomskih odnosa u šumarstvu odnosno otva-ranju proc

Seite 66

vojne (lovce, bombardere, izviđačke), putničke, sportske, za specijalne namjene (poljoprivredu) i si. Ustavimo se na .sportskim avionima. To su avioni

Seite 67

dinačan let — izviđao bi svoj teren — otoke, poluotoke, obalu. Za cijelo vri-jeme bio bi u vezi i obavještavao bazu (stacionar), a 'to može biti

Seite 68

Činjenica je da današnji sistem obrane šuma od požara, unatoč uloženim naporima, ne zadovoljava, jer su štete od šumskih požara u priobalnom području

Seite 69

OSVRTI 1 SUPROTSTAVLJANJA MEĐU NAMA I OKO NAS Proteklu je već podosta godina otkako sam se aktivno bavio unapređenjem organizacije rada i racionalizac

Seite 70

Mogao se očekivati i drugačiji savjet, koji bi bio nestručan i neobjektivan, tj. tla se što prije napusti sječa sa tim zastarjelim i neproduktivnim ru

Seite 71

nese povećanju proizvodnje na poslovima sječe i izrade, kako olakšanjem živog ljudskog rada izobrazbom i brigom za radnika, lako i razumnim uvođenjem

Seite 72

4. Omogućavanje radnicima obnavljanje i stručno održavanje šumskog alata. 5. Prevoženje radnika na posao i sa posla, gdje god to dozvoljavaju sao-brać

Seite 73

na početne i žestoke prigovore, ne bi se mogao steći dojam o mnoštvu pobijenih i insceniranih »prigovora« motornim pilama. Radi upoznavanja i pojašnje

Seite 74

javno iznosili suvremenici tih događaja. Svoje mišljenje iznose dakle bez struč-nog i dokumentiranog pobijanja ranije iznijetog. Ukoliko bi se neki ko

Seite 75 - Šum. list CVIII (1984)

— » ... ali je primjena pile donijela i negativne efekte, jer je došlo do pc jave profesionalnih oboljenja... oštećenja sluha... i oštećenja krvnih ka

Seite 76

— u odnosu na organiziranost osnovnih organizacija udruženog rada podržana je isključivo »funkcionalna« organiziranost šumarstva, osim de-cidirano nav

Seite 77

Tereni su relativno 'teški, jer se najveći đeo seča vrši u planinskim krajevima. Pretežno se obavljaju prebornc iseče, pa je drvna masa po 1 ha m

Seite 78 - 1983. *•»

Ishoditi poene za izmišljeno suprotstavljanje stručnjaka i otpor radnika, te savla-davanje problema — čega u stvari nije niti bilo. Nije vremenski def

Seite 79

Sve u svemu, proizlazi iz pisanja spomenutih kolega: Suprotstavljanja me-hanizacije bilo je 1948. godine, Bilo ga je i 1961. god. Tek 1971. god. stupa

Seite 80

doznati, da li prikazani obim mehanizacije i njezinih troškova, uključenih u troškove transporta ide paralelno — ako ne sporije — sa realnom vrijednoš

Seite 81 - 1985-09-21

Traktor sa prikolicom ne može se niti smije, (a nije ni racionalno), kretati po svoj površini i pobirati drvni materijal za odvoz. Uz traktor je radio

Seite 82 - P«rnjuli (040)72:3059

Šum. list CVIII (1984), 73 STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI 17. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ »MEHANIZACIJA U I SKORI ŠCI VAN JU ŠUMA« Zalesina, 28. VIII do 3. IX

Seite 83 - /'M>J.fc

Učesnici Naslov referata I BUGARSKA 1. Prof. dr habil. Stoitschko Christov 2. Doc. dr Dmitar Mladenov 3. Dipl. inž. Wassil Dim. Wassilev, viši znanstv

Seite 84 - AlM&^^-T

14. dr dipl. inž. Maria Popa dipl. inž. Valentin Popa VIII SAD 15. Prof. dr Thomas J. Corcoran, M. A. Nieuvvenhuis i H. M. Schütz IX SAVEZNA REPUBLIKA

Seite 85 - U PROŠLOSTI

Lučicama. Zamjenik direktora ŠG Delnice dipl. inž. Ivan Pleše, upravitelj Šumarije Crni Lug dipl. inž. Mihajlo Merle i drugi stručni radnici iznijeli

Seite 87

— osnovne organizacije šumarstva organiziraju se prema dijelovima pro-cesa gospodarenja šumama — uzgoj i zaštita šuma, iskorišćivanje šuma — uz moguće

Seite 88 - ZAŠTITA PRIRODE

Simpozij je završio radom zaključnim diskusijama 2. IX 1983. godine, da bi 'se učesnici 3. 9. 1983. godine ujutro vratili u Zagreb i potom razišl

Seite 89

fip U ? SVERIGES LANTBRUKSUNIVERSITET Skogsvetenskapliga lakultetcn GARPENBERG Anders Staaf/LE 1985-09-21 Dekan Prof. Dr. Ivan Spaić Šumarski Fakultät

Seite 90

Bundesforsdiungsanstalt für Forst- und Holzwirtschaft Institut für Arbettswissenscbaft (Iffa) Imlilul für ArbgiliwintrudiiH, Vorwrlnbuad), W57 «efnbel

Seite 91

Skogbrukets og Skogindustrienes Forskningsräd (SSFR) TRANSPORTAVDELINGEN W BOX lit BUNDtCN OSLO 3, NORWAY It (C2)-«Co60. OSLO © FOHSKNISCSVOEN 1» Prof

Seite 92

Prof.Dr.habil.Edward Xarririaki Waracheu, den 27,Oktober 1.98? •.Virschauer Landwirt3chaftliche Universität Rakowlecka Uly:.26/30 02-528 Warschau, pol

Seite 93

ULOGA ŠUMA U GOSPODARSKOM ŽIVOTU NAŠIH NARODA U PROŠLOSTI Komisija za ekonomsku isto rij u Jugoslavije, Redakcija »Acta historico-oeconomica Iugoslavi

Seite 94

Dr Smiljana Đuro vic (Beograd): Privredni program vlade Milana Stoja-dLnovića i promane u dotadašnjem sistemu eksploatacije šuma i položaja drvne indu

Seite 95

Osnovom je izvršena predradnja za podizanje pilane, 'koju je Auersperg i podi-gao usred šume na cea 850 met. nadm. visine. Pilana je bila parna,

Seite 96

ZAŠTITA PRIRODE DRŽAVNI REZERVAT PRIRODE »BOKY« (Slovačka Socijalistička Republika) Rezervat prirode BOKY je jedan od najsjevernijih lokaliteta termof

Seite 97

svib — Cornus sangvinea dran — Cornus mas Rezervat prirode BOKY obiluje i sa divljači. Na južnim stranama naročito u jesen i u zimu se može prepoznati

Seite 98 - 3—4/81.

: općine na tom području, Republika i Zajednica šumarstva na osnovi društvenog dogovora i usvajanog programa, s time što će se na osnovi Zakona moći o

Seite 99

KISELE KIŠE — GORUĆI SVJETSKI PROBLEM Problem kiselih kiša već je pred deset godina razmatrala Međunarodna konferencija UN za zaštitu čovjekove okolin

Seite 100

Ovi štetni otpadni plinovi vežu se na visinama sa vodenom parom i kisikom iz atmosfere, te pod utjecajem sunčevog svjetla stvaraju »juhu« u kojoj je o

Seite 101

O djelovanju kiselih kiša na šume i šumska tla za sada se ne mogu dati pot-puni podaci. Međutim dok norveški projekt govori o kiselim kišama kao posre

Seite 102

AUSTRIJSKI ŠUMARI O ZAŠTITI ŠUMA OD IMISIJA U 1983. GODINI Austrijski časopis »ALLGEMEINE FORSTZEITUNG« u dva broja, 5. i 8., 1983. godine sadrži član

Seite 103 - ADOLF ŠERBETIĆ

Kao završna akcija provedena je i akcija »Omladina za šumu«. Oduševlje-nje školske omladine Gmundena pokazalo je da će to biti početak za mobilizi-ran

Seite 104

litički odlučuju, dakle od sviju nas. Autor vjeruje da se šuma ipak može spa-siti. 5. Docent — dipl. Ing. dr. EDWIN DONAUBAUER (Institut za zaštitu šu

Seite 105

ma voditi brigu. Uklanjanje tog otpada iz šuma prepušteno je u većini slučaje-va vlasnicima šuma, iako bi to po zakonu bila dužna učiniti općina. Zadn

Seite 106

a) Korišćenje takvih energenata, koji uzrokuju najmanje štete. Smanjivanje količine sumpora (u lož-uljima), iz sredine 80-tih godina na stanje iz 70-t

Seite 107

KNJIGE I ČASOPISI ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA II izdanje, 2. svezak, Zagreb, 1983. Krajem prošle, 1983. godine, Ured-ništvo je predstavilo i drugi 'sv

Seite 108

na 53 stranice. Stoga se s pravom u pri-kazu ovog sveska Š. E. na promociji ka-že, da »drvni tehnolozi time dobivaju svoj priručnik, pa i više od toga

Kommentare zu diesen Handbüchern

Keine Kommentare