1-2
uzimati o njima svoje stavove, uključivati se u rasprave na terenu te će svojim aktivnostima utjecati da se Zakon provede na najadekvatniji i naj-svrs
ŠUMARSTVO God. XXXV br. 5—6. i god. XXXVI br. 2. 1. Broj 5—6. XXXV. godišta (u 1982. god.) ŠUMARSTVA posvećen je, kako se naglašava u Reći Uredništva,
u vezi prevođenja niskih i degradiranih šuma u viši uzgojni oblik. Osnovna je postavka autora, da »je pri melioraciji degradiranih šuma, kao i pri pod
Svetislav Vladisavljević: Dra-gutin Kralovec — Josipović i Nenad S i m i ć : Pančićeva nagodba sa POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO Godište XXIX, br. 2. Titog
IN MEMORIAM ADOLF ŠERBETIĆ, dipl. inž. šum. Životni put Adolfa Šerbetića započeo je u Rogatici (Bosna) 11. XI 1895. godi-ne u obitelji obrtnika — pušk
u rješavanju pojedinih projektnih ili or-ganizacionih problema. Za svoju struč-nost Adolf Šerbetić dobiva status priz-natog stručnjaka i priznanje od
ANTUN KAMERER dipl. ing. šum. i dipl. ing. agr. Dana 19. rujna 1983. godine, nakon iz-nenadne i kratke bolesti preminuo je u Vinkovcima, u 58. godini
ni karakter, drugarstvo te otvorenost, bez obzira na sredinu u kojoj bi je ispolja-vao. Bio je uz to poznat po skromnosti i privrženosti svojoj obitel
Dendrometrija, uređivanje šuma, rast i prirast šumskog drveća, šumarska fotogrametrija: prof, dr Ankica Pranjić; Iskorišćivanje šuma, šumske prometnic
TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE ŠUMARSTVA NAZIV OBRASCA Oznaka — bn7» A) Štampano u arcima Privredna (kontrola) knjiga — pojedinačni arci: 1 — bilanca
UDK 630-45:595.7.001 (Psyllopsis fraxini) Sum. list CVIII (1984), 9 JASENOVA LISNA BUHA (Psyllopsis fraxini L.) Ivan MIKLOŠ* SAŽETAK. Autor daje krata
-KORSAKOV (1951) u priručniku o oštećenjima šumskih i dekorativnih vrsta drveća i grmlja evropskog dijela Sovjetskog Saveza. POLOŽAJ U SISTEMATICI I G
10 članaka. Facetirane su oči crvenosmeđe, velike i izbočene, a uz njih se nalaze bjelkaste ocele. Usni je ustroj kao i u drugih Homoptera podešen za
SI. 2. Jasenova lisna buha. Razni stupnjevi oštećenja jasenovih listića od Učinaka. (Orig.) 12
vrijeme neposredno prethodi onoj populaciji Učinaka, koja čini najveće štete, pa tako utvrđena brojnost populacije ima i najveću prognostičku vri-jedn
vladava u nizinskim hrastovim šumama Hrvatske. Napada stabla svih sta-rosti, ali izrazite štete čini na mlađim biljkama u prirodnom i umjetno po-dignu
stojinama može gotovo zanemariti. No, stupanj njegove štetnosti valja ocjenjivati u sklopu problema s ostalim štetnicima jasena i sadašnjim zdravstven
Zajednica fakulteta i instituta šumarstva i prerade drveta Jugoslavije, Sekcija za organizaciju i ekonomiku organizira JUGOSLAVENSKO SAVJETOVANJE o te
UDK 598.2:591.5.001 (497.13) Šum. list CVIII (1984), 17 STARI HRASTOVI LUŽNJACI, QUERCUS ROBUR L, KAO EKOLOŠKE NIŠE ZA PREDSTAVNIKE ORNITOFAUNE NA UŽ
UDC 630* (05:) »54—02« (061.2) YU ISSN 0373-1332 ŠUMARSKI LIST Znanstveno-stručno i društveno glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne i
od najviše prema nižem. Hrast je veoma snažno napadnut ljepkom, Lo-ranthus europaeus Jacqu., što je za daljnji rast i prosperitet otežavajuća okolnost
na. Habitus hrasta pokazuje teške lomove (fotografija), sržne grane iznad središta polomljene su do sadašnje visine od 1 do 1/2 m. U proljeće o. g. pr
ODNOS PTICA PREMA HRASTOVIMA Zbog procesa ekoloških promjena i sve dubljih antropogenih zahvata nije jednostavno valorizirati ova tri stara hrasta. Za
U sadašnjem trenutku broj gnjezdarica na sva tri hrasta iznosi 10 u 7 vrsta s jačom frekvencijom vrste Sturnus vulgaris i Coloeus monedula. Broj vrsta
Lakušić, R. (1980): Ekologija biljaka, I dio — Idioekologija. I izdanje. Izda-vačko-štamparska radna organizacija »Minerva«, OOUR Štamparska delat-nos
UDK 630*95 (093) Sum. list CVIII (1984), 23 GOSPODARSKA JEDINICA VIROVITIČKA BILO GORA U RAZDOBLJU OD 1951. DO 1981. GODINE Milan DRNDFXIC SAŽETAK. Au
Ovom prilikom ne mogu mimoići riječi našeg poznatog profesora ure-đivanja šuma dra Đuru Nenadića, koji nas je upozorio da prvu knjigu za uređivanje šu
Glavno čvorište, kako saobraćaja tako i trgovine, je grad Virovitica. To je kulturno i ostalo sjedište toga dijela srednje Podravine sa 14.117 sta-nov
munikacijama povezane su poprečnim javnim i asfaltiranim cestama i šum-skim putevima: 1. cesta Virovitica — Grubišno polje 2. cesta Virovitica — Jasen
liDC 630* (05:) »54—02« (061.2) YU ISSN 0373-1332 ŠUMARSKI LIST Journal of the Union of Forestry Societies of Croatia — Organe de l'Union de Sooi
b) za pilanske trupce DIP-u »TVIN« u Virovitici, za pilanu i kaluparu, između 5 i 30 km; c) za ostalo tehničko drvo ovisno o kupcima; d) za celulozno
Tehničko drvo biti će sigurna alimentaciona sirovina za drvnu industri-ju i druge korisnike, a iz ovršina stabala i lošija drvna masa biti će ogri-jev
Fitocenoze Na temelju djelomičnih terenskih istraživanja, što ih je proveo Šu-marski institut Jastrebarsko, u ovoj gospodarskoj jedinici nalaze se sli
7. Sastojine četinjača (bora, borovca, duglazije, jele, smreke i ariša), kojih se površina povećala introdukcijom od unazad 20 godina. Uređajni razred
da sc za svaku vrst posebno iskaže i drvna masa, a ne i površina koju ona »zauzima«, jer istu površinu u mješovitim sastojinama zauzimaju dvije, pa i
Tabl. 2 Godina 1951. 1961. 1971. 1981. Obraslo 6590,51 6565,74 6583,23 6602,31 Neobraslo 107,62 137,78 42,50 204,44 Poljoprivredno Neplodno 290,30 289
1. Za vrijeme od 40 godina, uz gotovo istu šumsku površinu, drvni fond stalno se povećavao i povećao za preko dva puta (od 122 m:i 1961. na 252 m&apos
do do do do 16-25-18-1--25,;7» -20% -22% - 3% IV» 2°/» 2°/o lipe i graba (u malom porastu), te pada bukve. Znači, da su u toj jedinici žilave i snošl
Öd ostalih vrsti drveća ima nešto javora, bilo je i jasena kao i brijesta, te breze. Ima i unešenih topola kao i drvoreda, dok je joha dosta uz po-tok
3000-?"-7J 1000-čist. wm STANJE 1951 aod. Za sječu u 1 periodu. LI U U u u u II draž. 72.52 ha 111 -ii- 6.80-1-IV -v- 225.12-*-V -u- 298.96-*-VI
SKUPŠTINA SAVEZA IT ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE održat će se 26. travnja o. g. u Zagrebu. Poziv i dnevni red prema odredbama Statuta Saveza
Ovi podaci ujedno i potvrđuju da su taksacioni radovi u sva četiri slu-čaja međusobno dobro izvedeni, jer su dali i očekivane rezultate. 3. pomicanje
šine odgovarajućih uređajnih razreda, koje po svojim ophodnjama propi-suju oplodnu ili koju drugu sječu i poslije čega le sastojine postaju bra-njevin
Kretanje prirasta u navedenom razdoblju bilo je: God. 1951. na obras. šum. površ. 6590,51 ha god. teč prir. 29.134 m?> ili 4,4 m3 po ha God. 1961.
a sve je uredno evidentirano u kontrolne knjige sječa te privredne karte sječa sa naznakom godine i načina sječe. 3. Uspoređujući veličine prirasta i
•8 H i 1 3 I ä a I I cpEdjo 3ZOjn[3D BAafuSo •đafo •uqaj 0 > u •o 0 ^ >u >(H c J3 u •T— "u c/5 3 rt rt « rt IH 5fl 0 c 3 0 s •a- ON Tj&q
starosti do pred pripravni sijek. Etatna čišćenja vrše se u sastojinama I dobnog razreda, ali starosti 11—20 godina, dok se sječe u sastojina staro-st
840.521 29.134 = 29.134 — 8.465 = 20.669 m* 100 2) Po formuli dr. prof. K I e p c a : 3,6 1 Ew = x V za glavni prihod u 3 opet ako uvrstimo imamo 3,6
3,6 = x 154.232 = 3,6 x 1.542 = 5.551 m' gl. pr. 100 Etat prethodnoga pi 3 1 Ep = Vm x —, x •= 1,061.671 x x 100 q 100 q ako je q = 2 1 31.851 =
ako je q = 2 pi 3 1 Ep = Vm x x = 1,345.240 x x 100 q 100 q 1 40.356 = 13.452 x 3 x = = 20.178 ma ili svega etat 23.648 m» q q 3)Po Mantel-Massenu 2v
4) Po Hundeshagenu Vw 1,687,208 Ew = 100 x 2 = x 2 = 16.872 x 2 = 33.744 m« 100 Šumskokulturni radovi Sječine se pomlađuju prirodnim načinom i vještač
GODINA PROVOĐENJA ZAKONA O ŠUMAMA /. UVOD Stručnoj i široj javnosti je poznato da su diskusije o potrebi izmjena i dopuna Zakona o šumama, donesenoga
okolnih naselja. Brojna stoka i svinje seljaka imala je u šumi pašu i žiro-vinu, pa je dio sastojina uzgajan kao srednja šuma. Od sporednih užitaka ko
Opširnije o lovstvu imademo prikaz u zborniku »Sto godina šumar-stva Bilogorsko-podravske regije« (str. 251—268) od prof. dr. Drage Andra-š i ć a. SI.
X> 0! H I 3 a E C v E t o 2 > "E £ £ I 'C o I 03 G « C a 3 3 -a O •a a , o fee O V c 5 u o ~ w o 3§ 81 U CS • Cl G 3 2fo usi m i u 3 C
in^ <-H -rf ro (N <N rfOvoO O 10 "5f r- <—i *-- ro rs \0 I** ON r^ CN 0(N 00 ^O LO LO CN) O * CO IO LO Ol CO CO <— r~ONr-.eN LOCN •*
Pregled dobnih razreda po vrstama i godinama Tabl. 13. Dobni razredi 1 1—20 g. II 21—40 g. III 41—60 g. IV 61—80 g. ha ms ha ms ha m-i ha m» 195 196 1
Tabl. 13 Dobni razredi •5 ^-veta V 81—100 g. VI 101—120 g. VII 121 g. UKUPNO Ö ha m3 ha m« ha m* ha m* 1951 196 1971 198 1951 196 197] 1981 1951 196 1
Samoupravna radnička kontrola propisana je u čl. 551. Organi samo-upravljanja, su radnički savjeti i Poslovni organi. Zatim su propisane razne Komisij
LITERATURA B o r o š i ć, J.: Šematizam. Drndelić, M.: Uređivanje šuma na području bjelovarske šumsko-privredne oblasti. Šumarski list, 1959. Drndelić
IDEJE I PRIJEDLOZI PRIMJENA SUPERLAKIH AVIONA ZA OTKRIVANJE ŠUMSKIH POŽARA Nikola Mrvoš Čitavu djelatnost oko šumskih požara mogli bismo podijeliti na
početne investicije, dugotrajno školovanje pilota, gorivo, uklapanje u regionalni zračni saobraćaj, buka i ostalo. Zanemarujući neke od ovih teškoća (
okviru šumskogospodarskih organizacija, kao i neka druga pitanja vezana za unapređenje društveno-ekonomskih odnosa u šumarstvu odnosno otva-ranju proc
vojne (lovce, bombardere, izviđačke), putničke, sportske, za specijalne namjene (poljoprivredu) i si. Ustavimo se na .sportskim avionima. To su avioni
dinačan let — izviđao bi svoj teren — otoke, poluotoke, obalu. Za cijelo vri-jeme bio bi u vezi i obavještavao bazu (stacionar), a 'to može biti
Činjenica je da današnji sistem obrane šuma od požara, unatoč uloženim naporima, ne zadovoljava, jer su štete od šumskih požara u priobalnom području
OSVRTI 1 SUPROTSTAVLJANJA MEĐU NAMA I OKO NAS Proteklu je već podosta godina otkako sam se aktivno bavio unapređenjem organizacije rada i racionalizac
Mogao se očekivati i drugačiji savjet, koji bi bio nestručan i neobjektivan, tj. tla se što prije napusti sječa sa tim zastarjelim i neproduktivnim ru
nese povećanju proizvodnje na poslovima sječe i izrade, kako olakšanjem živog ljudskog rada izobrazbom i brigom za radnika, lako i razumnim uvođenjem
4. Omogućavanje radnicima obnavljanje i stručno održavanje šumskog alata. 5. Prevoženje radnika na posao i sa posla, gdje god to dozvoljavaju sao-brać
na početne i žestoke prigovore, ne bi se mogao steći dojam o mnoštvu pobijenih i insceniranih »prigovora« motornim pilama. Radi upoznavanja i pojašnje
javno iznosili suvremenici tih događaja. Svoje mišljenje iznose dakle bez struč-nog i dokumentiranog pobijanja ranije iznijetog. Ukoliko bi se neki ko
— » ... ali je primjena pile donijela i negativne efekte, jer je došlo do pc jave profesionalnih oboljenja... oštećenja sluha... i oštećenja krvnih ka
— u odnosu na organiziranost osnovnih organizacija udruženog rada podržana je isključivo »funkcionalna« organiziranost šumarstva, osim de-cidirano nav
Tereni su relativno 'teški, jer se najveći đeo seča vrši u planinskim krajevima. Pretežno se obavljaju prebornc iseče, pa je drvna masa po 1 ha m
Ishoditi poene za izmišljeno suprotstavljanje stručnjaka i otpor radnika, te savla-davanje problema — čega u stvari nije niti bilo. Nije vremenski def
Sve u svemu, proizlazi iz pisanja spomenutih kolega: Suprotstavljanja me-hanizacije bilo je 1948. godine, Bilo ga je i 1961. god. Tek 1971. god. stupa
doznati, da li prikazani obim mehanizacije i njezinih troškova, uključenih u troškove transporta ide paralelno — ako ne sporije — sa realnom vrijednoš
Traktor sa prikolicom ne može se niti smije, (a nije ni racionalno), kretati po svoj površini i pobirati drvni materijal za odvoz. Uz traktor je radio
Šum. list CVIII (1984), 73 STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI 17. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ »MEHANIZACIJA U I SKORI ŠCI VAN JU ŠUMA« Zalesina, 28. VIII do 3. IX
Učesnici Naslov referata I BUGARSKA 1. Prof. dr habil. Stoitschko Christov 2. Doc. dr Dmitar Mladenov 3. Dipl. inž. Wassil Dim. Wassilev, viši znanstv
14. dr dipl. inž. Maria Popa dipl. inž. Valentin Popa VIII SAD 15. Prof. dr Thomas J. Corcoran, M. A. Nieuvvenhuis i H. M. Schütz IX SAVEZNA REPUBLIKA
Lučicama. Zamjenik direktora ŠG Delnice dipl. inž. Ivan Pleše, upravitelj Šumarije Crni Lug dipl. inž. Mihajlo Merle i drugi stručni radnici iznijeli
77
— osnovne organizacije šumarstva organiziraju se prema dijelovima pro-cesa gospodarenja šumama — uzgoj i zaštita šuma, iskorišćivanje šuma — uz moguće
Simpozij je završio radom zaključnim diskusijama 2. IX 1983. godine, da bi 'se učesnici 3. 9. 1983. godine ujutro vratili u Zagreb i potom razišl
fip U ? SVERIGES LANTBRUKSUNIVERSITET Skogsvetenskapliga lakultetcn GARPENBERG Anders Staaf/LE 1985-09-21 Dekan Prof. Dr. Ivan Spaić Šumarski Fakultät
Bundesforsdiungsanstalt für Forst- und Holzwirtschaft Institut für Arbettswissenscbaft (Iffa) Imlilul für ArbgiliwintrudiiH, Vorwrlnbuad), W57 «efnbel
Skogbrukets og Skogindustrienes Forskningsräd (SSFR) TRANSPORTAVDELINGEN W BOX lit BUNDtCN OSLO 3, NORWAY It (C2)-«Co60. OSLO © FOHSKNISCSVOEN 1» Prof
Prof.Dr.habil.Edward Xarririaki Waracheu, den 27,Oktober 1.98? •.Virschauer Landwirt3chaftliche Universität Rakowlecka Uly:.26/30 02-528 Warschau, pol
ULOGA ŠUMA U GOSPODARSKOM ŽIVOTU NAŠIH NARODA U PROŠLOSTI Komisija za ekonomsku isto rij u Jugoslavije, Redakcija »Acta historico-oeconomica Iugoslavi
Dr Smiljana Đuro vic (Beograd): Privredni program vlade Milana Stoja-dLnovića i promane u dotadašnjem sistemu eksploatacije šuma i položaja drvne indu
Osnovom je izvršena predradnja za podizanje pilane, 'koju je Auersperg i podi-gao usred šume na cea 850 met. nadm. visine. Pilana je bila parna,
ZAŠTITA PRIRODE DRŽAVNI REZERVAT PRIRODE »BOKY« (Slovačka Socijalistička Republika) Rezervat prirode BOKY je jedan od najsjevernijih lokaliteta termof
svib — Cornus sangvinea dran — Cornus mas Rezervat prirode BOKY obiluje i sa divljači. Na južnim stranama naročito u jesen i u zimu se može prepoznati
: općine na tom području, Republika i Zajednica šumarstva na osnovi društvenog dogovora i usvajanog programa, s time što će se na osnovi Zakona moći o
KISELE KIŠE — GORUĆI SVJETSKI PROBLEM Problem kiselih kiša već je pred deset godina razmatrala Međunarodna konferencija UN za zaštitu čovjekove okolin
Ovi štetni otpadni plinovi vežu se na visinama sa vodenom parom i kisikom iz atmosfere, te pod utjecajem sunčevog svjetla stvaraju »juhu« u kojoj je o
O djelovanju kiselih kiša na šume i šumska tla za sada se ne mogu dati pot-puni podaci. Međutim dok norveški projekt govori o kiselim kišama kao posre
AUSTRIJSKI ŠUMARI O ZAŠTITI ŠUMA OD IMISIJA U 1983. GODINI Austrijski časopis »ALLGEMEINE FORSTZEITUNG« u dva broja, 5. i 8., 1983. godine sadrži član
Kao završna akcija provedena je i akcija »Omladina za šumu«. Oduševlje-nje školske omladine Gmundena pokazalo je da će to biti početak za mobilizi-ran
litički odlučuju, dakle od sviju nas. Autor vjeruje da se šuma ipak može spa-siti. 5. Docent — dipl. Ing. dr. EDWIN DONAUBAUER (Institut za zaštitu šu
ma voditi brigu. Uklanjanje tog otpada iz šuma prepušteno je u većini slučaje-va vlasnicima šuma, iako bi to po zakonu bila dužna učiniti općina. Zadn
a) Korišćenje takvih energenata, koji uzrokuju najmanje štete. Smanjivanje količine sumpora (u lož-uljima), iz sredine 80-tih godina na stanje iz 70-t
KNJIGE I ČASOPISI ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA II izdanje, 2. svezak, Zagreb, 1983. Krajem prošle, 1983. godine, Ured-ništvo je predstavilo i drugi 'sv
na 53 stranice. Stoga se s pravom u pri-kazu ovog sveska Š. E. na promociji ka-že, da »drvni tehnolozi time dobivaju svoj priručnik, pa i više od toga
Kommentare zu diesen Handbüchern